Od rođenja

Preporuka za prvih šest mjeseci djetetova života je isključivo dojenje (bez ikakvih dodataka u prehranu djeteta), a nadalje se dojenje preporučuje paralelno s uvođenjem dohrane.

Europsko društvo za dječju gastroenterologiju, hepatologiju i prehranu (ESPGHAN) daje fleksibilniji dobni raspon, u kojem je djetetu moguće uvesti dohranu od navršenih 4 mjeseca do navršenih 6 mjeseci starosti. Ove smjernice prihvatili su i naši pedijatri.

Uvođenjem nadohrane i dohrane u djetetovu prehranu, nikako ne prekidajte dojenje, već ga nastavite najmanje do navršene prve godine života, odnosno druge godine pa i duže, dok god to oboje želite.

Majčino mlijeko nije uvijek isto i s vremenom mijenja svoju „formulu“. Sastav i omjer hranjivih tvari kao što su bjelančevine, ugljikohidrati, masti, vitamini i minerali te neizostavna voda, prilagođava se djetetovim potrebama iz dana u dan i u potpunosti ih zadovoljava tijekom prvih 6 mjeseci života.

Iako je dojenje idealan način prehrane dojenčeta, uz sva njegova pozitivna i blagotvorna djelovanja, ipak postoje situacije kada se dojenje ne preporučuje. Radi se o slučajevima kada je majčino zdravlje ozbiljno narušeno, a postoje i neki poremećaji kod djece koji otežavaju ili onemogućavaju dojenje.

U slučaju da se iz bilo kojeg razloga (medicinskog ili nekog drugog) odlučite za nadohranu, nemojte hraniti svoje dojenče kravljim mlijekom ili mlijekom drugih domaćih životinja prije navršene prve godine života (pa čak i dulje), već jedinim adekvatnim izborom-dojenačkim mliječnim pripravkom.

Dojenački mliječni pripravci (ili zamjene za majčino mlijeko) su posebni pripravci, proizvedeni od kravljeg mlijeka (mliječni pripravci) ili hidrolizata bjelančevina kravljeg mlijeka, koji moraju zadovoljavati sve prehrambene potrebe dojenčadi do uvođenja dodatnog hranjenja. Oni se svojim sastavom nastoje što više približiti sastavu majčinog mlijeka, kako bi dojenčetu omogućili sve hranjive tvari potrebne za njegov rast i razvoj.