Što je dohrana i kada započeti s dohranom?
Dohrana je sve čime se dojenče hrani, a nije majčino mlijeko ili dojenački mliječni pripravak. Prvih 6 mjeseci djetetova života, majčino mlijeko je jedina i najzdravija hrana koju dijete treba. U tih pola godine života, dijete će uz majčino mlijeko (ili dojenački mliječni pripravak) biti sito i zdravo rasti. No, kako raste i razvija se, samo mlijeko mu više nije dovoljno jer ne zadovoljava njegove energetske i prehrambene potrebe (za vitaminima i mineralima, posebice željezom i cinkom).
Ipak, uvođenje novih namirnica poput voća, povrća, žitarica, mesa, ribe i jaja, ne znači i prestanak dojenja, niti potpunu zamjenu majčinog mlijeka krutom hranom.
Kakva treba biti dohrana?
Najbolji put od mlijeka do pravog ručka! Kako se ne bi umanjili korisni učinci dojenja, važno je da dohrana započne u pravo vrijeme te da dojenčetu osigura optimalan unos energije i hranjivih tvari. Kruta hrana za dojenčad treba oblikom i količinom biti prilagođena dobi djeteta, te pripremljena i poslužena uz odgovarajuće higijenske uvjete.
Kada započeti s dohranom?
Uvođenje dohrane razlikuje se od djeteta do djeteta. Promatrajte svoje dijete i uočite kad je spremno za novu hranu! Početak uzimanja druge hrane osim mlijeka, velik je događaj za roditelje, ali i za dojenče, ne samo u prehrambenom smislu. To je ulazak u novi svijet okusa i mirisa, navikavanje na gustoću i tvrdoću hrane, postupno privikavanje na jelovnik odraslih.
Dojenče počinje razvijati sklonost određenoj vrsti hrane, uči gutati, žvakati, koristiti pribor za jelo i sudjelovati u obiteljskim obrocima. Pri uvođenju dohrane budite svjesni kako to nije prvi susret Vaše bebe s novim okusima. Kontakt s različitim okusima hrane, dojenče je imalo već “in utero” (u maternici), gutanjem malih količina amnionske tekućine, a zatim tijekom dojenja, kada majčino mlijeko mijenja svoj okus, ovisno o vrsti hrane koju je majka prethodno konzumirala.
Preporuke za uvođenje dohrane razlikuju se ovisno o smjernicama organizacije koja se bavi prehranom djece (ESPGHAN, EFSA, WHO, AAP, EACCI, Hrvatsko društvo za dječju gastro-enterologiju, hepatologiju i prehranu i druge).
U dobi između 4. i 6. mjeseca starosti, događaju se brojne promjene u organizmu dojenčeta. Primijetit ćete da Vaša beba u toj dobi polako zauzima sjedeći stav, kontrolira pokrete glave, pokazuje prve pokušaje aktivnog hvatanja bliskih predmeta, zainteresirana je za zbivanja u neposrednoj okolini, a posebno za hranu koju jedu ukućani. Probavni sustav sazrijeva, povećava se količina probavnih enzima, a pojavljuju se i prvi zubići.
Ako je moguće i ako dijete dobro napreduje, bilo bi idealno da se s dohranom ne započinje prije navršenog 6-og mjeseca. Ne žurite s dohranom. Što više krute hrane pojede Vaše dijete, pojest će manje Vašeg mlijeka. Što manje posiše, manje će se mlijeka stvarati. Rano uvođenje dohrane potencijalna je opasnost da ranije prestanete dojiti. Osim toga, prijevremeno uvođenje namirnica u prehranu djeteta (prije 17-og tjedna njegova života), može imati i teže posljedice po djetetovo zdravlje. Naime, u dobi do 4. mjeseca života, djetetovi probavni, endokrinološki, imunološki i neuropsihomotorni sustavi još uvijek nisu dovoljno sazreli, zbog čega može doći do različitih posljedica (alergija i težih probavnih smetnji, poput kroničnog proljeva ili zatvora).
S druge strane, odgađanjem uvođenja dohrane (nakon 26-og tjedna), povećava se rizik za kasnije poteškoće u hranjenju i odbijanje hrane, zbog čega se mogu pojaviti prehrambeni deficiti i alergije, usporavanje mentalnog razvoja i razvoja imunološkog sustava. Kašasta hrana je malom dojenčetu velika nepoznanica. Kad započinjete s dohranom, morate biti svjesni da je djetetu hrana nova, okus je nov, čak je i žličica nešto čudno. Kad dijete siše na prsima, mlijeko dolazi na pravo mjesto samo od sebe.
Sad se beba mora naučiti potpuno novom načinu prehrane. Dohranu ne bi trebalo uvoditi prije navršenog 17-og niti je odgađati nakon 26-og tjedna starosti dojenčeta. Dojenče mljacka, gnječi kašicu jezikom po nepcu, zbog čega u početku veći dio iscuri niz bradu jer još nije naučilo gutati... no, ipak nešto stigne i u želudac.
- Je li se bebi udvostručila tjelesna masa?
- Može li samostalno sjediti uz malu podršku?
- Drži li čvrsto glavu?
- Stavlja li često stvari u usta?
- Može li hranu stavljenu u usta i progutati?
- Pokazuje li interes za nove okuse i oblike hrane?
- Gleda li Vas sa zanimanjem dok jedete?
Ako ste potvrdno odgovorili na većinu ovih pitanja, beba je vjerojatno spremna za uvođenje čvrste hrane. Ukoliko niste sigurni je li Vaše dojenče spremno na uvođenje dohrane, potražite savjet pedijatra ili patronažne sestre.
dr. sc. Mihela Dujmović
