Ne zaboravite da je unos tekućine sastavni dio dohrane
Vaš mališan je poput nježnog cvijeta, “zalijevajte” ga redovito! Kroz dan ponudite djetetu manje količine tekućine između obroka, ali ne neposredno prije obroka ili uz obrok. Vrlo je vjerojatno da će dijete koje je popilo puno tekućine prije obroka, manje pojesti ili čak odbiti hranu jer se mali želučić napunio tekućinom. Ukoliko se često događa da dijete poslije obroka popije veće količine tekućine, provjerite je li dovoljno pojelo u prethodnom obroku. Najbolje je tekućinu ponuditi odmah nakon obroka, no dijete ne treba siliti i “natakati” jer bi moglo povratiti. Dajte mu da popije koliko može.
Glavni izvor tekućine trebala bi biti voda, iako su čest odabir roditelja: dječji čaj (voćni ili biljni), voćni sokovi, napitci, voćni nektari ili funkcionalni sokovi.
Dnevne potrebe vode za dojenče (tjelesne mase 4 do 10 kg) iznose 0,1-0,15 l/kg tjelesne mase. Primjerice, ako Vaša beba ima 6 kg, dnevna potreba za ukupnom tekućinom iznosila bi otprilike 0,6-0,9 l. Ovo je ukupna količina tekućine u danu koju Vaše dijete treba, stoga u ovu količinu uključite i dojenje odnosno dojenački mliječni pripravak, koji čine tekući obrok Vašeg djeteta! Voda koju koristite mora biti mikrobiološki i fizikalno-kemijski ispravna.
Dobar odabir je vodovodna ili prirodna, izvorska negazirana voda u ambalaži. Iako ne postoji točno definirana uputa, u praksi se vodovodna voda prokuhava do djetetovog navršenog 6. mjeseca, a može i do navršene prve godine života.
Ako ste se odlučili za sokove ili čajeve za dojenčad, izaberite proizvode koji ne sadrže šećer. Sokove možete i razrjeđivati. U sokove od 100 % čistog voća možete dodati vodu u omjeru 1:1 ili 1:2 (1 dio soka : 2 dijela vode), čime ćete omogućiti njihovu lakšu probavljivost. Osim što utažuju žeđ, voćni sokovi predstavljaju voćni obrok koji zadovoljava i do 40% dnevnih potreba za određenim vitaminima, te se preporučuju i starijoj djeci koja odbijaju voće ili ga ne jedu dovoljno.
Tijekom noći djetetu ponudite samo vodu, izbjegavajte zaslađene napitke zbog rizika od razvoja karijesa i zbog prevencije debljine. Gazirana pića ne preporučuju se u prehrani male djece do 3. godine starosti.
Funkcionalni sokovi sadrže dodane sastojke (željezo ili vitamin C), koji mogu imati zaštitni učinak od pojedinih bolesti.
Veće količine tekućine ponudite dojenčetu u slučaju bolesti praćene povišenom temperaturom i znojenjem, kao i u ljetnim mjesecima. Neovisno o izboru tekućine, napitci moraju biti sobne temperature (nikako rashlađeni), jer mogu prouzročiti “temperaturni šok” za djetetov organizam (može doći do boli u trbuhu,povraćanja i proljeva).
dr. sc. Mihela Dujmović
