Uloga i zdravlje kose, kože i noktiju kod beba
Koža prekriva čitavo tijelo i predstavlja najveći organ. Kod dojenčadi površina kože je relativno velika naspram male tjelesne mase. Koža ima ulogu barijere između okoliša i unutrašnjosti organizma koja sprječava ulazak različitih vrsta bakterija, virusa i gljivica, koji mogu uzrokovati bolesti. Također, sudjeluje i u održavanju stalne temperature tijela, regulaciji gubitka vode isparavanjem i izlučivanju štetnih tvari iz organizma.
Koža je i organ osjeta koji reagira na vanjske podražaje, a najviše osjetnih tjelešaca se nalazi na jagodicama prstiju. Zanimljivo je da je osjet dodira prvo osjetilo kojim organizam fetusa (odnosno embrija) raspolaže. Kod dojenčeta osjet dodira ima veliki značaj koji raste s razvojem bebe. Primjerice, osjećaj majčine blizine i ugode odgovor je na dodir bebine kože za vrijeme maženja s majkom. Tek rođene bebe na podražaj reagiraju refleksnim odgovorima, a kasnije svjesno dodirujući sve iz svog okruženja stječu iskustva i uče. U koži se nalazi i osjet boli kao posljedica grubog kontakta, primjerice kada dijete dodirne vrući predmet, refleksno se odmiče, a osjećaj ostaje trajno sačuvan kao upozorenje.
Kod novorođenčeta koža je crvenkasta, a često su prisutni sitni prištići osobito na licu. Radi se o žlijezdama lojnicama koje se najčešće nalaze na nosu u obliku malih bijelih točkica, dok muške bebice mogu imati i male gnojne prištiće nastale djelovanjem majčinih hormona u trudnoći. Pojava prištića nestaje sama po sebi unutar mjesec dana, kada i koža bebe postaje ružičasta i čista.
U koži se nalazi i korijen kose, odnosno dlake, iz kojeg kosa počinje rasti. Kako kosa raste, dolazi na površinu kože i postaje vidljiva. Taj se vidljiv dio kose sastoji od mrtvih stanica što je razlog zašto ne osjećamo bol prilikom šišanja. Neke bebe se rode s puno kose koja može otpasti u prvih nekoliko mjeseci nakon čega počinje rasti nova kosa, dok se druge rode s malo kose koja tek nakon godinu ili čak dvije počinje normalno rasti i opadati. Također, na bebinoj glavici se mogu pojaviti i dijelovi bez kose ili s jako tankom kosom što je uzrokovano spavanjem u istom položaju. Kada beba počne samostalno sjediti ti dijelovi će se ubrzo izjednačiti s ostatkom vlasišta. U prosjeku kosa naraste 1 – 1,5 cm mjesečno.
Uloga kose je zaštita tjemena i kože vrata od mehaničkog oštećenja, donekle od sunčevog zračenja, topline i hladnoće. Neke druge dlake štite tijelo, poput trepavica koje čuvaju naše oči smanjujući količinu svjetla, te ulazak prašine ili nekog drugog stranog tijela, dok obrve sprječavaju ulazak znoja s čela u oči.
Bebivita preporučuje:
Na završecima prstiju ruku i nogu, gornji sloj kože stvara nokte koji su zbog svoje trajnosti idealni zaštitnici krvnih žila, živaca i kostiju koji se nalaze ispod njih. Iako su nokti, kao i kosa, zapravo mrtvo tkivo, rastu iz svog živog korijena i to u prosjeku 3 cm mjesečno na rukama i 1 cm na nogama. Zanimljivo je da nokti najbrže rastu ljeti, a općenito brže rastu na dominantnoj ruci. Bebini noktići jako brzo rastu, a neke bebe se rode s već dugim noktima. Bebini nokti su jako mekani, krhki i lomljivi i treba ih pažljivo održavati kako se ne bi lomili i pri tom postali oštri te stvorili mogućnost da se beba njima ogrebe. Roditelji često gledaju koliko su nokti djeteta dugi i treba li ih podrezati, međutim nokti su odraz zdravlja i mogu dati dragocjene informacije o općem zdravlju djeteta. Zdravi nokti su glatki, ružičaste boje, bez grebena, mrlja ili promjena u boji. Promjene u izgledu, teksturi i obliku noktiju pokazatelj su mogućih nutritivnih nedostataka u organizmu.
Prehrana za dobro zdravlje i lijepi izgled kože, kose i noktiju
Koža, kosa i nokti imaju sličan sastav, uglavnom su građeni od keratina. Za razliku od kože i kose, nokti sadrže manje vode i zato su tvrđi. Osim keratina i vode sadrže i razne elemente (željezo, kalcij, sumpor, cink, bakar…) u niskim koncentracijama.
Sve što unesemo u organizam, raznovrsna, zdrava i uravnotežena prehrana, ali i prehrana osiromašena hranjivim tvarima, odražava se na izgled kože, kose i noktiju, kao i na svaku stanicu tijela. Zbog sličnog sastava, hrana koja je dobra za kožu, dobra je i za zdravlje kose i noktiju.
Vitamin A, uz vitamin C, E i selen, predstavlja jaki antioksidans, važan je za rast i obnovu kože, kose i noktiju. Njegova iskoristivost je veća ukoliko se konzumira zajedno s izvorom masti. Izvori u prehrani su: jaja, tamnozeleno lisnato povrće (blitva, špinat, kelj), masna riba (skuša, srdela, tuna, losos) i riblje ulje, mlijeko i mliječni proizvodi, voće i povrće jarkih boja (rajčice, mrkva, dinja, breskva, marelica, batat, bundeva), te proizvodi obogaćeni ovim vitaminom. Vitamin C potiče rast tkiva i jača imunitet kože, smanjuje pucanje i održava kosu jakom te stimulira rast noktiju. Namirnice koje sadrže ovaj vitamin su: citrusno voće, brokula, crvena paprika, jagoda i šipak. Vitamin E ubrzava liječenje oštećene kože i pomaže u održavanju prirodne jačine i vlažnost noktiju. Izvori u prehrani su: orašasti plodovi, lisnato zeleno povrće, avokado, žumanjak jajeta, sjemenke, biljna ulja. Vitamin D djeluje na formiranje zaštitne kožne barijere, kosu održava elastičnom i sprječava njezino tanjenje, a nokte održava elastičnim i pomaže im kod ugradnje kalcija. Sunce je primarni izvor ovog vitamina, a izvori iz hrane su: masna riba i riblje ulje, jaja, sir, kao i hrana obogaćena vitaminom D poput mlijeka, maslaca i margarina. Vitamini B skupine će uz bjelančevine pomoći koži da postane sjajnija, elastičnija, noktima da budu čvršći i kosi da bude mekša i svilenkastija. Izvori vitamina B skupine su: cjelovite žitarice, orašasti plodovi, mlijeko i mliječni proizvodi, jaja, meso, riba, voće i lisnato zeleno povrće.
Uz navedene vitamine, neophodan je i adekvatan prehrambeni unos bjelančevina koje pomažu u proizvodnji keratina. Stoga, u prehrani moraju biti zastupljene namirnice poput mesa, ribe, jaja, mliječnih proizvoda, mahunarki i orašastih plodova. Osim bjelančevina, namirnice poput ribe i ribljeg ulja, plodova mora, orašastih plodova i sjemenki te maslinovog ulja osigurat će i unos visokovrijednih omega-3 masnih kiselina.
Željezo i cink, su među ostalim elementima, važni u očuvanju zdravlja kože, kose i noktiju. Željezo prenosi kisik krvlju do svake stanice u tijelu. Najiskoristiviji oblik željeza je onaj iz namirnica životinjskog porijekla poput crvenog mesa, peradi, ribe i jaja, a nalazimo ga i u namirnicama biljnog porijekla poput mahunarki, žitarica i lisnatog zelenog povrća. Cink je neophodan za stanični rast, a koža, kosa i nokti rastu velikom brzinom. Cinkom obiluju namirnice poput ribe i plodova mora, jaja, orašastih plodova i sjemenki.
Željka Čagalj dipl.inž.
